rašelina

Zašto je korisno koristiti treset?

Treset ima više svojstava zbog kojih ga mnogi vrtlari vole, osobito za ukrasno bilje, uzgoj presadnica ili za biljke koje vole kiselo tlo:

•    Izvrsna sposobnost zadržavanja vode – treset može zadržati 10–20 puta više vode od svoje mase, pa pomaže održati vlagu za biljke u posudama i teglama.
•    Poboljšava strukturu tla ili supstrata – rahli, prozračniji supstrat, poboljšava opskrbu korijena vodom i kisikom.
•    Nizak pH (kisela reakcija) – idealan za biljke koje vole kiselo tlo, poput azaleje, rododendrona, hortenzije, borovnice itd.
•    Sterilan i bez zagađivača – treset je gotovo uvijek bez sjemenki korova i patogena, pa je sigurna osnova za uzgoj presadnica i sadnju.
•    Lagan i lako se miješa – treset se može koristiti samostalno ili u kombinaciji s drugim supstratima (perlit, kokosova vlakna itd.), lako se obrađuje i idealan je za uzgoj u posudama i kontejnerima.

Za što se koristi treset?

Treset je izuzetno svestran u vrtlarstvu:

•    U supstratima za cvijeće, univerzalnim supstratima – kao osnovni materijal za prozračne, vodopropusne mješavine.
•    Za uzgoj presadnica, sjetvu, pikiranje – zbog sterilnosti i rahle strukture idealan je za početni supstrat.
•    Za biljke koje zahtijevaju kiselo tlo – npr. rododendron, azaleja, borovnica, hortenzija, paprati.
•    Za biljke u teglama, balkonima, žardinjerama – osobito kad je važna dobra zadržavanje vode i rahla struktura.
•    Za poboljšanje tla, rahljenje i poboljšanje strukture tla – dodavanjem treseta može se poboljšati i pjeskovito ili loše strukturirano tlo.

Na što treba obratiti pažnju pri kupnji i korištenju?

•    Treset sam po sebi ne sadrži mnogo hranjivih tvari; više je za poboljšanje strukture i regulaciju vode/pH.
•    Zbog kisele reakcije nije uvijek prikladan za biljke koje vole neutralno ili lužnato tlo. Tada je bolje koristiti drugi supstrat ili dodati vapno.
•    Intenzivna eksploatacija treseta je ekološki problematična – vrijedi razmotriti održive alternative.

Koje postoje zamjene za treset?

Treset je sve manje dostupan i ekološki problematičan vrtni materijal, pa se diljem svijeta koriste zamjenski materijali u supstratima. Moderni proizvođači supstrata i zemlje za cvijeće danas koriste više alternativa.

Najpoznatija alternativa je kokosovo vlakno, koje je obnovljivo, dolazi iz dalekih zemalja (Indija, Šri Lanka), ima gotovo neutralan pH, dobro zadržava vodu i lagane je, rahle strukture. Koristi se za uzgoj presadnica, lončanica, u hobi vrtovima i profesionalnoj proizvodnji.

Posljednjih desetljeća proširila se i obnovljiva, lokalno proizvedena drvena vlakna, koja se dobivaju posebnim toplinskim tretmanom. Poboljšava prozračnost, smanjuje težinu supstrata i može učinkovito zamijeniti 10–50% treseta. Danas ih sadrži većina mješavina zemlje.

Različiti komposti, poput komposta od zelenog otpada ili kore, također igraju važnu ulogu jer visok sadržaj organske tvari poboljšava tlo i opskrbu hranjivima. Često se miješaju s drugim sastojcima jer sami mogu biti prebogati hranjivima (pentozanski efekt).

Drveni ugljen (biochar) sve je popularniji dodatak kao zamjena za treset, jer dugoročno stabilizira strukturu tla, poboljšava zadržavanje vode i pogoduje korisnim mikroorganizmima.

Intenzivno se eksperimentira i s drugim zamjenama. Takav je i bagas, vlaknasti nusproizvod prerade šećerne trske, koji je zbog dobre sposobnosti zadržavanja vode i zraka, male mase i stabilne strukture izvrstan za mješavine zemlje, osobito za uzgoj presadnica, lončanica ili supstrate s manje treseta za profesionalnu upotrebu.

Miscanthus, poznat i kao slonova trava, brzo rastuća energetska biljka, od koje se proizvodi usitnjeni, vlaknasti materijal kao dodatak supstratima. Ovaj vlaknasti materijal je stabilan, dobro prozračuje i može se kombinirati s komponentama koje bolje zadržavaju vodu, poput kokosovih vlakana.

Održive opcije su i razni poljoprivredni nusproizvodi, poput rižinih ljuski ili pljeve, koji daju laganu, prozračnu strukturu mješavinama zemlje.

U modernim supstratima kombinacija kokosovih vlakana, drvenih vlakana, bagasa, drvenog ugljena i miscanthusa sve više čini osnovu treset-free, održivih mješavina zemlje.

Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Koja je razlika između bijelog i crnog treseta?

Bijeli (visokomočvarni) treset je manje razgrađen, vlaknaste strukture, svjetliji i obično ima bolju vodopropusnost i prozračnost. Crni treset više nalikuje humusnom tlu, tamniji je i sadrži više razgrađene organske tvari.

2. Može li se koristiti za sve biljke?

Ne, zbog kiselog pH-a prvenstveno je prikladan za biljke koje vole kiselo tlo. Za biljke koje zahtijevaju neutralno ili lužnato tlo bolje je koristiti supstrat neutralnog pH ili mješavinu bez treseta.

3. Je li tresetni supstrat sam po sebi dovoljan za biljke?

Kratkoročno da, primjerice za uzgoj presadnica ili sjetvu. Dugoročno biljkama treba i hranjivo, pa se preporučuje prihrana ili dodavanje drugih izvora hranjiva.

4. Zašto se tresetne zemlje često prodaju kao mješavine?

Zato što treset osigurava dobru vodopropusnost i prozračnost, ali je siromašan hranjivima. Ako je potrebna hranjivima bogatija, uravnotežena zemlja, miješa se s drugim materijalima (kompost, humus, umjetna gnojiva).

5. Postoje li ekološke zabrinutosti oko korištenja treseta?

Da! Tresetišta su ekološki vrijedna područja gdje se treset sporo stvara. Prekomjerna eksploatacija dugoročno može štetiti bioraznolikosti i klimi. Zato mnogi vrtlari razmatraju alternativne materijale (npr. kokosova vlakna, kompost, drvena vlakna), a proizvođači supstrata ih već koriste u modernim mješavinama.