Karakteristike mješavine sjemena Lepkecsalogató:
Lepkecsalogató 2.0 je mješavina sjemena koja privlači gusjenice, leptire i noćne leptire, rezultat jednogodišnjeg istraživanja pri sastavljanju najboljih vrsta nektarodajnih i hranidbenih biljaka u jednu mješavinu. Većina leptira i noćnih leptira su tijekom stadija gusjenice vrlo izbirljivi i imaju samo nekoliko ili čak samo jednu vrstu hranidbene biljke: na te biljke leptir polaže jaja, a njihove lišće jedu gusjenice. (Sjetimo se gusjenica kao izbirljive vrtićke djece koja vole samo jedno jelo :)) Dva zaštićena naša leptira, na primjer prugasti ljubičak (csíkos boglárka), polaže jaja isključivo na baltacim, ili veliki okaš (nagyfoltú hangyaboglárka) koji polaže jaja samo na majčinu dušicu i smilje.
Kako se smanjuje broj njihovih prirodnih staništa, smanjuje se i broj tih hranidbenih biljaka, što dovodi do pada broja leptira. Posebno je problematično za vrlo specijalizirane vrste koje će radije izumrijeti od gladi nego se hraniti drugom biljkom, pa njihove brojke pokazuju pad. Zato je važno da se fokusiramo na te hranidbene biljke (koje su u svim slučajevima autohtone mađarske vrste) kada želimo podržati raznolikost domaćih leptira i u svom vrtu.
Kao odrasli leptiri manje su izbirljivi i tada im odgovara bilo koji izvor nektara, iako, naravno, imaju i favorite. Iz tih dobrih nektarodajnih vrsta također smo odabrali za mješavinu, primjerice vrste Scabiosa i Centaurea uvijek su neodoljive za leptire. Budući da su neke moje osobne favorite, dodatnu pažnju posvetili smo i hranidbenim biljkama moljaca.
Lepkecsalogató 2.0 razlikuje se od prvog izdanja mješavine Lepkecsalogató po tome što smo nakon razmišljanja u 2.0 dodali nekoliko dokazano izvrsnih nektarodajnih i leptire privlačećih vrsta koje nisu autohtone u Europi, ali nisu invazivne: kosmos (pillangóvirág), zinnia (legényrózsa) i Verbena bonariensis (ernyős verbéna). Ove vrste su također korisne jer cvjetaju već prve godine, dok većina trajnica cvjeta tek od druge godine, iako njihovi listovi već prve godine mogu biti korisni gusjenicama.
U mješavini Lepkecsalogató, bogatoj i hranidbenim biljkama, ne smijemo zaboraviti da nema leptira bez gusjenice i dopustiti da male gusjenice pojedu nekoliko biljaka, jer time najviše pomažemo. Osim izvora nektara, mješavina sadrži hranidbene biljke za 150 vrsta leptira i noćnih leptira!
Svojstva:
Trajnost:
Jednogodišnje, dvogodišnje, trajnice
Vrijeme cvatnje:
Ožujak-listopad
Visina:
10-100 cm
Tlo:
Suho, prosječno
Stanište:
Sunčano
Faktor oprašivanja:
10/10
Sadrži sljedeće vrste:
| Mađarski naziv | Latinski naziv | % |
| Anis | Pimpinella anisum | 3.2 |
| Baltacim | Onobrychis viciifolia | 6.5 |
| Csabaíre krvavičica | Sanguisorba minor | 1.6 |
| Verbena bonariensis | Verbena bonariensis | 2.4 |
| Bjela campion | Melandrium album | 3.2 |
| Bijeli djetelin | Trifolium repens | 3.2 |
| Juhsóska (kiseljak) | Rumex acetosellosa | 0.5 |
| Kopar | Anethum graveolens | 3.2 |
| Vrtna svilenka | Silene armeria | 4.9 |
| Filipendula vulgaris | Filipendula vulgaris | 3.2 |
| Obična stolisnik | Achillea millefolium | 2.4 |
| Galium mollugo | Galium mollugo | 4.9 |
| Uskolisni trputac | Plantago lanceolata | 2.4 |
| Zinnia (legényrózsa) | Zinnia elegans Mix | 6.5 |
| Salvia nemorosa | Salvia nemorosa | 4.9 |
| Poljski volčin | Consolida regalis | 4.9 |
| Salvia sclarea | Salvia sclarea | 2.4 |
| Scabiosa (očnjak) | Scabiosa atropurpurea | 3.2 |
| Melilotus officinalis | Melilotus officinalis | 2.4 |
| Cosmos (pillangóvirág) | Cosmos bipinnatus | 8.1 |
| Centaurea jacea | Centaurea jacea | 2.4 |
| Lychnis flos-cuculi | Lychnis flos-cuculi | 1.6 |
| Leucanthemum vulgare | Leucanthemum vulgare | 3.2 |
| Lotus corniculatus | Lotus corniculatus | 4.9 |
| Vicia villosa | Vicia villosa | 1.6 |
| Origano (szurokfű) | Origanum vulgare | 3.2 |
| Securigera varia | Securigera varia | 2.4 |
| Echium vulgare | Echium vulgare | 3.2 |
| Centaurea scabiosa | Centaurea scabiosa | 1.6 |
| Trifolium pratense | Trifolium pratense | 1.6 |
Savjeti za sjetvu:
Sjemenke se smiju sijati samo na unaprijed pripremljeno, prethodno očišćeno od korova zemljište. Ako se sijaju u travu, neće proklijati ili će ih trava s vremenom ugušiti. Posijemo sjemenke na površinu rastresitog, grabljenog tla. Možemo pomiješati sjemenke s malo pijeska: tako je lakše ravnomjerno ih raspršiti i bolje se vidi gdje su već pale. Ne smiju se zakopavati, jer mnogo sjemenki klija na svjetlu; najviše što možemo učiniti je blago povući grabljom, ali taj korak je izostavljiv. Ako je vrtno tlo lošije kvalitete, možemo posuti 0,5–1 cm komposta ili supstrata preko i na to posijati sjemenke. Nakon toga, na većim površinama možemo valjati, a na manjim području prošetati preko njih kako bi sjemenke dobro došle u kontakt s tlom. (Provjerimo potplat cipela da ne ostane previše sjemenki :)) Zatim je važno tijekom klijanja (3–4 tjedna!) držati tlo vlažnim, ali ne natopljenim. Kod jesenske sjetve preporučljivo je zalijevati i u jesen i u proljeće. Ne zalijevajmo najvećim pritiskom prskalice kako ne bismo isprali sjemenke s površine. U suhom, toplom vremenu održavanje vlažnosti može značiti zalijevanje i nekoliko puta dnevno!
Njega površine:
Odrasle biljke obično su otporne na sušu, ali tijekom velike suše zahvalit će se na 1–2 zalijevanja mjesečno. Prve godine cvjetaju jednogodišnje vrste, a od druge godine pridružuju se dvogodišnje i trajnice, no prve godine one sade samo zelenilo. Površina se uistinu formira od druge godine i postaje sve atraktivnija, a zauzvrat trajnice od tada cvjetaju svake godine, razgranavaju se i nije ih potrebno ponovno sijati. Budimo strpljivi, isplati se! Prve godine, tijekom pripreme tla, na površinu mogu izaći i sjemenke jednogodišnjih korova iz tla. Te je poželjno ukloniti prve godine, no od druge godine vegetacija se sastavi i one se potiskuju. Kod jesenske sjetve to se rjeđe događa. Površinu je dovoljno kositi/šišati jednom godišnje, u kasnu jesen ili rano proljeće. Želimo dobro klijanje sjemenkama!
Preporučena količina za sjetvu: 2-3 grama/m²
