Karakteristike melise:
Melisa je trajna biljka, stabljika visoka 30–90 cm, četvrtasta, gusto razgranata. Listovi su nasuprotni, po dva na stapci, dugi peteljkom, jajastog oblika, nazubljenih rubova. List je dug oko 4 cm i širok 3 cm; ploča je tanka, naborana, na licu dlakavosti ima samo pri vrhu, a na naličju su žile dlakave. List i stabljika svijetlozeleni, snažnog, aromatičnog mirisa. Cvjetovi su sitni, bijeli, u pazušcima listova stvaraju vijence okrenute na jednu stranu. Melissa cvjeta od lipnja do rujna.
Stanište:
Melissa raste na stijenskim, šumovitim i grmolikim brežuljcima, također na ruševinama dvoraca. U našim južnim krajevima npr. u županiji Baranya i Banatu, u dijelovima Transilvanije i u Hrvatskoj raste divlje (autohtona na obalama Sredozemnog mora). U Slovačkoj se nalazi samo razasuto, više zabačeno. Budući da je tražena roba, često se uzgaja. Uzgajanje je vrlo isplativo i uspijeva dobro. Raste na svim vrstama tla, no najljepše izgleda na suhom, sunčanom, plodnom tlu. Sije se iz sjemena u redove rijetko, zatim se proredi na oko 30 cm. Može se i pikirati. Može ostati na istom mjestu 5–6 godina i dati 3–4 košnja godišnje. Nakon košnje brzo se obnavlja, slično lucerni; nakon 5–6 godina treba ga presaditi na drugo mjesto.
Ljekovitost i upotreba melise:
Melissa sadrži eterično ulje, zbog kojeg ima ugodan miris koji pčele veoma vole; pri rojenju ga utrljavaju u košnice da bi lakše ušle. Miris malo podsjeća na limun, ali je gorak, začinski. Listove zajedno s nježnim izdancima u ljekarstvu koriste pod nazivom folia melissae; iz njih se izdvaja melisinovo ulje i melisin spiritus (oleum et spiritus melissae); sušeni listovi služe za čaj koji umiruje organe donjeg dijela trupa. Također se koristi u kupkama za jačanje živaca u ljekovitim mješavinama trava; čini glavnu sastavnicu karmelićanskog alkohola i karmelićanske vode.
Sastojci:
Eterično ulje, koje list sadrži u količini 0,015–0,25%, dok ga u travi ima još manje.
Uzgajanje:
Za uzgoj melise potrebno je dobro obrađeno, duboko tlo i sunčano mjesto, jer se eterično ulje najbolje razvija u takvom tlu. Razmnožava se sjetvom, reznicama ili razdjelom trsova. Sjeme sije se u proljeće u vrtne gredice, a sadnice se sade na otvoreno 50 cm razmaka u redu. Sjetva se može obaviti i ljeti, u kojem slučaju sadnice se sade u jesen. Za zasijavanje jedne kat. jutra potrebno je 250 g sjemena ili 30.000 sadnica. Prinos po kat. jutru iznosi 8–10 q (centner) suhog lista.
Berba:
Melisu treba brati za vrijeme cvatnje ili neposredno prije potpune cvatnje. Najbolje je pokositi melisu kosom, zatim je razastrti na tavanima i osušiti. Sječe se samo po suhom vremenu, popodnevnim satima. Suši se polako, bez izlaganja izravnom sunčevom svjetlu. Suha trava može se puniti u vreće za transport.
