Opis proizvoda A Spilan:
Karakterizira ga brzo djelovanje i iznimno duga trajnost učinka (14 dana). Biljke upijaju aktivnu tvar kroz list i korijen, koja se zatim kretanjem sokova prenosi i u neliječene listove.
Doziranje:
4 g/10 l vode
Djelovanje:
Spilan ima kontaktno i sistemično djelovanje, te pri kontaktu brzo uništava štetnike, a upijen u biljku osigurava zaštitni učinak najmanje 10–14 dana. Ponovna primjena potrebna je otprilike za dva tjedna. U vrijeme cvatnje nije opasan za pčele, stoga se može primjenjivati i tijekom dana.
Primjena:
U jabukama i dunjama:
Protiv jednodomaćih vrsta lisnih uši (koje tijekom vegetacije ne mijenjaju domaćina) zaštitu je preporučljivo započeti pri pojavi prvih kolonija i po potrebi ponoviti, ovisno o stupnju razmnožavanja. Protiv ljuskarica zaštita se preporučuje tijekom izlijetanja ličinki i pojave ženki. Protiv kornjaša zaštitu je najbolje vremenski uskladiti nakon pojave prvih imaga. Protiv zimskih moljaca (Cydia pomonella) preporučuje se tretman prema prognozi iz feromonskih zamki, pri izlijetanju ličinki. Ako je izlijetanje produženo, tretman treba ponoviti za 7–10 dana. Protiv minirajućih moljaca zaštitu je najbolje započeti tijekom glavnog izlijetanja leptira i ponoviti nakon izlijetanja do pojave malih mina.
U kruškama:
Zaštitu treba usmjeriti protiv mladih larvi koje izlaze iz prezimnih jaja kruškine lisne uši. Stoga se tretman ne provodi rutinski, već temeljem prognoze.
U trešnjama i višnjama:
Protiv trešanjine muhe tretman je preporučljivo provesti na početku izlijetanja odraslih jedinki / početku imago izlijetanja, temeljem žutila i žutih ljepljivih ploča kombiniranih s privlačnim tvarima. Protiv lisnih uši tretman treba tempirati za pojavu prvih kolonija, što se može utvrditi ljepljivom žutom pločom ili žutim zdjelastim zamkama. Protiv kornjaša tretman se preporučuje nakon pojave prvih imaga.
U šljivama:
Protiv šljokičavih osa tretman se, prema opažanjima, može provoditi u vrijeme cvatnje šljive, do opadanja latica. Tijekom cvatnje šljive, ili ako na zaštićenom polju rastu cvjetajuće korove ili u okolini postoji druga cvjetajuća kultura, sredstvo u dozi 0,125–0,25 kg/ha primijenjeno tijekom dana ne predstavlja rizik za pčele. Prvi tretman protiv lisnih uši treba provesti na temelju pregleda biljaka pri pojavi prvih kolonija, te ga po potrebi ponoviti za 7–10 dana.
U breskvama i nektarinama:
Protiv breskovog moljca tretman treba tempirati prema prognozi iz feromonskih zamki, za vrijeme izlijetanja ličinki. Protiv jednodomaćih vrsta lisnih uši zaštitu je preporučljivo započeti pri pojavi prvih kolonija i po potrebi ponoviti. Kod zelene breskove lisne uši prema pregleda biljaka i prognoze treba u proljeće tretirati generaciju iz prezimljenih jaja i potomke, a krajem ljeta protiv spolno razvijenih jedinki. Protiv ljuskarica djelovanje treba provoditi tijekom izlijetanja ličinki i pojave mužjaka. Protiv kornjaša tretman se preporučuje nakon pojave prvih imaga.
U kajsijama:
O potrebi zaštite protiv sključnih moljaca i šljivine lisne uši treba odlučivati na temelju procjene broja štetnika. Za moljce treba odrediti broj mlade populacije ličinki u nasadu, a za šljivinu lisnu uši broj imaga koja se vraćaju s prezimnog staništa. Preporučuje se dodati površinski aktivno sredstvo u radnu otopinu.
U vinogradima:
Protiv američke vinove uši tretman treba uskladiti s prognozom i provoditi protiv mladih larvi (L1–L3). Protiv moljaca vinove loze zaštitu treba započeti prema praćenju feromonskih zamki pri masovnom izlijetanju ličinki. Pri primjeni treba osigurati ravnomjerno prodiranje prskalice u unutrašnjost krošnje. Učinkovitost tretmana značajno poboljšavaju pravovremeni i stručno izvedeni zeleni radovi (selektiranje izboja, poravnavanje izboja, vezanje). Protiv ljuskarica tretman se provodi tijekom izlijetanja ličinki. Protiv muhe Drosophila suzukii zaštitu treba provesti prema opažanjima u mirisnim zamkama pri pojavi imaga. Na matičnom nasadu vinove loze protiv nadzemne forme vinovog grinja prvi tretman treba provesti prema procjenama i prethodnoj štetnosti, u fazi 5–6 listova loze, te po potrebi ponavljati ako se štetnik kontinuirano razmnožava. Za ljetne generacije potrebno je koristiti veću količinu radne otopine.
U orahu:
Protiv ljuskarica tretman se preporučuje tijekom izlijetanja ličinki i pojave mužjaka. Protiv muhe koja buši omot oraha tretman se preporučuje pri pojavi prvih mušica / početku izlijetanja imaga, temeljem praćenja žutih ljepljivih ploča kombiniranih s privlačnim tvarima. Protiv lisnih uši (sharpsnuta i žuta orahova lisna uša) tretman treba tempirati za pojavu prvih kolonija, što se utvrđuje redovitim vizualnim pregledom krošnje i ljepljivim žutim pločama. Potrebnu količinu radne otopine treba prilagoditi veličini krošnje.
U kukuruzu:
Protiv odraslih kukuruznih buba cilj je smanjiti brojnost prije polaganja jaja kako bi se smanjila šteta larvi iduće godine i spriječilo otgrizanje tučka te nepotpuno oplodnje. Tretman treba tempirati za vrijeme masovnog izlijetanja, po mogućnosti prije polaganja jaja. Ako ženski cvat nije prešao 50 % i u polju se istovremeno primjećuje povratno otgrizanje zelenih tučkova na 1,5 cm te ako broj kukaca po biljci doseže 0,5–1, tretman je opravdan. Tijekom oprašivanja kukuruza (muški cvat), ili ako na zaštićenom polju rastu cvjetajući korovi ili u okolini postoji druga cvjetajuća kultura, sredstvo u dozi 0,15 kg/ha primijenjeno tijekom dana nije opasno za pčele. Preporuča se zračno prskanje s potrošnjom 80 l/ha radne otopine.
U ozimom uljnom rapsu, gorušici i uljnom rotkvcu:
Može se primjenjivati u jesen (od stadija kotiledona do 4 pravog lista: protiv lisnih uši, rapinog zlatnog buha i ličinki osa) ili u proljeće (protiv lisnih uši, repičnog smaragdnog buba, kornjaša izlaska). O potrebi zaštite odlučuje se prema procjeni broja štetnika. Preporučuje se tretman kad postoji prosječno 5 repičnih smaragdnih buba po biljci. Prskanje se obavlja s 200–400 l/ha vode. Preporučuje se dodavanje površinski aktivnog sredstva u radnu otopinu. Tretmani protiv repičnog smaragdnog buba djeluju i protiv ostalih štetnika koji se pojavljuju na površini (repicni stablo-rupar, repicni mahunari-rupar). Kod veće brojnosti štetnika treba upotrijebiti veću dozu. Tijekom cvatnje uljane repice, ili ako su na polju cvjetajući korovi ili u okolini druga cvjetajuća kultura, sredstvo u dozi 0,15–0,2 kg/ha primijenjeno tijekom dana ne predstavlja opasnost za pčele. Preporučuje se zračno prskanje s potrošnjom 80 l/ha radne otopine.
U pannon pasnjaku i sjemenskom lucerniku:
Prskanje treba obaviti pri naseljenju polja od strane štetnika lišća (buhači, lucerna žižak, leptir strelac) i štetnika sjemena (lucerna stenica, lucerna pupoljkov neg i lucerna sjemenska osa) na temelju stalnog promatranja broja štetnika.
U suncokretu:
Protiv štetnih lisnih uši zaštitu je moguće provoditi od kraja razdoblja izduživanja stabljike (BBCH 40) do odvajanja cvatova (BBCH 53). Tretman treba provesti pri pojavi prvih malih kolonija. Vrijeme naseljenja lisnih uši može se utvrditi žutom zdjelastom ili ljepljivom žutom pločom. U slučaju ponovnog naseljavanja prskanje se može ponoviti drugim pripravkom nakon 14 dana.
U duhan:
Protiv tripsa duhana preporučuje se započeti zaštitu pri početku naseljavanja tripsa. To se može predvidjeti plavim, bijelim ili žutim ljepljivim pločama. Protiv lisnih uši tretmani treba započeti pri pojavi prvih kolonija, što se može utvrditi ljepljivom žutom pločom ili žutim zdjelastim zamkama.
U paprici:
Protiv lisnih uši tretmani se preporučuju pri naseljenju jedinki i po intenzitetu naseljenja ponoviti za 7–14 dana. Protiv zapadnog tripsa zaštitu u vrijeme cvatnje treba započeti na temelju pregleda cvjetova i praćenja s plavim ljepljivim pločama, a tretman se preporučuje ponoviti za 7–14 dana. Za odgovarajuću učinkovitost preporučuje se primjena velike količine radne otopine.
U rajčici i jajoliku:
Protiv stakleničke moljevice sredstvo ima zadovoljavajuću učinkovitost samo protiv odraslih, pokretnih oblika; stoga je u zaštitama potrebno koristiti kombinacijske partnere — insektoregulatore (inhibitore sinteze kitina, juvenilne hormone itd.). Tretmani treba započeti prema opažanjima iz praćenja izlijetanja.
U krastavcima i tikvicama:
Prskanje protiv lisnih uši preporučuje se započeti prije pojave kolonija i po potrebi ponoviti za 7–14 dana u slučaju daljnjeg razmnožavanja.
U salati:
Prilikom uočavanja prvih kolonija lisnih uši tretman je opravdan. Cilj je spriječiti ulazak lisnih uši u glavicu salate. Po potrebi tretman se može ponoviti za 7–10 dana.
U kelju pupčaru:
Protiv zemljišnih buha i muha kupusne vrste kritično razdoblje zaštite je kraj uzgoja presadnica i mjesec nakon sadnje. Ishod zaštite značajno poboljšava primjena plodoreda. Protiv lisnih uši preporučuje se tretirati pri pojavi prvih malih kolonija. Protiv noćnih leptira i kupusnih leptira treba tretirati pri pojavi mlado izleglih ličinki iz jaja.
U grašku:
Protiv buhača, cvjetnog mušičnjaka (segetal), tripsa graška, sitnih moljaca i moljaca graška tretmane treba tempirati prema pojavi štetnika, naseljavanju i broju jedinki temeljeno na pregledu biljaka. Prskanje se može ponoviti ovisno o stupnju zaraze i trajanju izlijetanja. Za dobar prijam preporučljivo je koristiti površinski aktivno sredstvo u radnoj otopini.
U mahunarki (zel. mahlači):
Protiv buhača, cvjetnog mušičnjaka, tripsa duhana i noćnih leptira zaštitu je preporučljivo provoditi na temelju prognoze (pregled biljaka, praćenje feromonskim zamkama i pregled jajašaca). Prskanje se može ponoviti ovisno o stupnju zaraze i trajanju izlijetanja.
Ljekovitim i začinskim biljem:
Protiv sisajućih i žvačućih štetočina tretmane je najbolje tempirati nakon pojave prvih imaga i po potrebi ponoviti za 7–10 dana.
U ukrasnom bilju:
Protiv svilenog noćnog leptira prema opažanjima iz praćenja potrebno je tretirati mlade, nadolazeće ličinke u dozi 0,25 kg/ha i po potrebi ponavljati tretman svakih 7 dana. Protiv starijih gusjenica preporučuje se veća doza 0,4 kg/ha. Protiv zapadnog tripsa tretman treba započeti na temelju praćenja s plavim ljepljivim pločama i pregleda cvjetova, pri naseljenju imaga; prskanja se ponavljaju svakih 7 dana u dozi 0,25 kg/ha. Nakon tretmana mogu se pojaviti blagi žutilo na laticama Saintpaulije i Impatiensa. Većina vrsta dlačastih i korenastih lisnih uši tijekom godine ne mijenja domaćina, pa zaštita na ukrasnim biljkama, ukrasnim stablima i ukrasnim grmljem može započeti protiv generacije koja izlazi iz prezimnih jaja (za populacije s djelomičnim anholocikličkim razmnožavanjem može se tretirati i prezimljena generacija) i prema opažanjima tijekom vegetacije. Međutim, sredinom ljeta kod nekih vrsta dlačastih uši u populaciji postoji mirova ličinka; u tom slučaju tretman treba provoditi tek kad se aktiviraju i razviju u spolno reproduktivne ženke koje polažu jaja, u dozi 0,15 kg/ha. Protiv lisnih uši koje mijenjaju domaćine, na glavnim biljkama domaćinima u proljeće treba tretirati generaciju koja se izlegla iz prezimnih jaja i eventualno prekomjerno razmnožene potomke. U jesen, prema praćenju izlijetanja, tretmani trebaju ciljati vraćajuće spolno reproduktivne ženke i jedinke koje polažu jaja. Protiv vrsta koje mijenjaju domaćina tretmani se trebaju započeti pri naseljenju jedinki, prije pojave kolonija, i prema riziku štete ponavljati svakih 7–14 dana. Za jednodomačne vrste tretmani se također trebaju provoditi prije formiranja kolonija, temeljem opažanja, u dozi 0,15 kg/ha. Protiv crnog borovog ušinjaka zaštita je moguća u proljetnom razdoblju protiv prezimljivih ličinki prije početka stvaranja galica. Jedinke koje se razvijaju u galerijama su za tretmane zaštićene. Učinkovitost jesenskih tretmana veća je jer tijelo ličinki u tom razdoblju još nije u potpunosti prekriveno voskastim nitima, pa je štetnik lakše dostižan sredstvom. Budući da se prezimljavajuće jedinke obično sklisno skrivaju pri bazi pupova, preporučuje se upotreba veće količine radne otopine za prskanje. Protiv vrsta koje mijenjaju domaćina preporučljivo je također tretirati jedinke koje se vraćaju i one koje žive na ljetnim biljkam domaćinima, u dozi 0,15 kg/ha. Na stakleničkom i otvorenom ukrasnom bilju, kao i na ukrasnim stablima i grmlju, protiv voskastih i oklopnih ljuskarica sredstvo se može primijeniti u dozi 0,25 kg/ha. Za suzbijanje prezimljavajućih jedinki u proljeće, a mlade ličinke prema prognozi ljeti. Zbog kontinuiranog razmnožavanja tretman je najbolje ponoviti.
Na ukrasnom bilju protiv stakleničke moljevke sredstvo je djelotvorno samo protiv odraslih pokretnih oblika, pa je u zaštitama potreban kombinacijski partner — sredstva koja reguliraju rast insekata. Tretmani se preporučuju započeti prema praćenju izlijetanja u dozi 0,25 kg/ha. Protiv lisnih buha zaštita treba biti usmjerena na mlade ličinke u dozi 0,5 kg/ha. Stoga je bolje započeti tretmane ne programski, već prema prognozi. Protiv lisnih uši tretman je moguć i protiv ličinki u dozi 0,5 kg/ha za vrste koje ne stvaraju pjenu. Iako bi zaštite trebale prvenstveno ciljati ličinke, kod pjenušavih uši jedinke koje se razvijaju ispod pjenastih čvorova nisu dostupne djelovanju sredstva. Procjenu potrebe i odabir vremena tretmana treba temeljiti na opažanjima. Na ukrasnom bilju protiv tripsa (ličinki i odraslih) tretmani se preporučuju u dozi 0,25 kg/ha prema pregledu biljaka i po potrebi ponoviti jednom. Za tretmane je preporučena velika količina radne otopine. Protiv poljskih štitastih buba preporučuje se tretiranje prema praćenju izlijetanja u dozi 0,5 kg/ha, pazeći i na odgovarajuće pokrivanje viših razina krošnje kod većih biljaka. Tretman se po potrebi može ponoviti jednom. Protiv listovih, tkalaca i pletilica osa tretmani se prema praćenju izlijetanja usmjeravaju na izlegle i mlade ličinke u dozi 0,4 kg/ha. Kod starijih ili osa koje se hrane ispod gustih svilenih mreža učinkovitost nije zadovoljavajuća.
Protiv voćnih osa primjena sredstva treba se tempirati prema praćenju izlijetanja, također protiv izleglih i mladih ličinki prije nego što one zagrebu dublje u biljna tkiva. Ako je izlijetanje produženo, tretmani treba ponavljati svaka 7–10 dana u dozi 0,4 kg/ha. Protiv moljnih štetnika tretmani se trebaju započeti prema prognozama pri početku izlijetanja ličinki u dozi 0,4 kg/ha. Ako je izlijetanje produženo, tretman se preporučuje ponoviti za 7–10 dana. Protiv minirajućih muha prskanje se preporučuje započeti tijekom glavnog izlijetanja moljaca i ponoviti ga do pojave malih mina u dozi 0,4 kg/ha. Protiv minirajućih muha (agnatha) tretman se treba provesti pri pojavi mušica, prema praćenju izlijetanja, u dozi 0,2 kg/ha. Ako je izlijetanje produženo, ponoviti svakih 10–14 dana. U suzbijanju žitarica (listovih buba) pripravak se primjenjuje pri masovnom izlijetanju ličinki odnosno protiv mladih jedinki (L1–L2) u dozi 0,06–0,1 kg/ha. Kod veće brojnosti i mješovitog razvojno-stupanjskog sastava larvalne populacije preporuča se veća doza 0,1 kg/ha.
Pri primjeni količina radne otopine treba se odabrati ovisno o veličini zaštićene površine i tipu upotrijebljene zaštitarske mehanizacije, pri čemu može odstupati od preporučenih vrijednosti uz održavanje učinkovite koncentracije (posebno u plastenicima i za ukrasno bilje, ukrasna stabla i grmlje) — uz osiguranje odgovarajućeg prekrivanja i izbjegavanja otjecanja. Preporučuje se provesti pretrage fitotoksičnosti na vrstama ukrasnog bilja, ukrasnih stabala i ukrasnog grmlja prije primjene.
U šumskim kulturama:
Protiv sisajućih i žvačućih štetnika tretmani je najbolje tempirati nakon pojave prvih imaga ili prvih kolonija lisnih uši. Pripravak je moguće primijeniti i zračnim putem.
U zobi:
Protiv vektora virusa — kaboca i lisnih uši — preporučuje se započeti zaštitu pri pojavi prvih jedinki na biljkama. Početak naseljavanja i brojnost štetnih vrsta utvrđuje se pregledom biljaka i hvatanjem u plave vodene žute zdjelaste zamke.
U maku:
Prskanje protiv lisnih uši preporučuje se provesti prije formiranja prvih kolonija. Protiv borećih vrsta, kukca koji buši makovinu i makove muhe tretman treba provesti u razdoblju naseljavanja štetnika, što se može tempirati brojčanom procjenom na nasadu. Preporučuje se primjena sredstva zajedno s površinski aktivnim sredstvom.
U bazgi crnoj:
Protiv bazgine lisne uši zaštitu je preporučljivo započeti prema prognozi pri pojavi prvih kolonija i po potrebi ponoviti jednom. Vrijeme određuje redovitim vizualnim pregledom krošnje.
U ribizlu, ogrozdu, jagodama, malinama, kupinama:
Protiv plosnatopjegaste muhe (Drosophila suz.) zaštitu treba provesti na početku zrenja plodova, prema praćenju u mirisnim zamkama, pri početku izlijetanja imaga. Protiv lisnih uši tretman treba tempirati za pojavu prvih kolonija. Protiv gusjenica staklopera rijetkog ribizla tretman treba tempirati protiv mladih ličinki (L1–L2). Protiv malinskih buba i malinskog graničnog mušica prskanje treba obaviti u razdoblju izlijetanja imaga.
U jagodama:
Protiv buba koja ubija pupoljke jagode tretman treba provesti u razdoblju naseljavanja tih buba.
U crvenom luku:
Praćenjem odraslih i ličinki tripsa putem redovitih pregleda po biljci i brojčanom procjenom hvatanjem u žute ili plave vodene zdjelaste zamke može se pravilno tempirati primjena. Naseljavanje tripsa započinje u travnju. Prvu primjenu treba obaviti na početku naseljavanja. Protiv muhe luka i luka-minera treba djelovati prema prognozi pri početku izlijetanja imaga. Preporučljivo je koristiti površinski aktivno sredstvo u radnoj otopini.
U lubenicama i dinjama:
Prskanje protiv lisnih uši preporučuje se započeti prije formiranja malih kolonija.
Primjena:
Pripravak se na javnim površinama smije primjenjivati samo pod nadzorom osobe s višom stručnom kvalifikacijom za zaštitu bilja i važećom dozvolom. Pri korištenju na javnim površinama o tretmanu treba obavijestiti pogođeno stanovništvo na uobičajen način i upozoriti na poštivanje javnozdravstvenih propisa vezanih uz tretman. Boravak na svježe tretiranim, prskanim površinama zabranjen je!
Pripravak u kombinaciji s fungicidom koji sadrži tebukonazol, primijenjen kao tank-mix u cvjetajućim kulturama ili u prisutnosti medljike i cvjetajućih korova, odnosno ako područje posjećuju pčele iz bilo kojeg razloga, smije se aplicirati isključivo tehnologijom koja štedi pčele. U takvim slučajevima zaštita se smije započeti tek nakon završetka leta pčela, najranije sat vremena prije astronomske zalaska sunca. Tretman se mora završiti do 23:00 sata, odnosno od 23:00 sati do sljedećeg sumraka treba prekinuti apliciranje.
Acetamiprid je neonikotinoidni insekticid koji djeluje kao agonist nikotinskih acetilkolinskih receptora (IRAC klasifikacija načina djelovanja: 4A), sistemičnog djelovanja.
Zračna primjena:
Odobrena je u sljedećim kulturama: kukuruz, ozimi uljani repak, gorušica, uljni rotkvac, lucerna, orah, šumske kulture.
