Kalisol
Kalisol je najkoncentriranije (čak do 60%) kalijevo gnojivo na bazi kalij-klorida, koje uglavnom preporučujemo kao osnovno gnojivo za jesenske ozime žitarice i uljanu repicu. Većina kalijevih gnojiva korištenih na poljima temelji se na kalij-kloridu, jer je to najjeftiniji izvor kalija, pogodan za obnavljanje i održavanje talinih zaliha kalija.
Koju ulogu kalisol igra u razvoju biljaka?
Njegova uloga je vrlo važna u vodenoj ravnoteži biljaka. U njegovom nedostatku sposobnost biljaka za transport vode se smanjuje. Na tlima dobro opskrbljenim kalijem otpornost biljaka na sušu se poboljšava. Dobra opskrba kalijem rezultira visokim turgornim tlakom, što potiče rast biljaka. Biljke dobro opskrbljene kalijem pokazuju višu razinu energije, što se očituje intenzivnijim metabolizmom i posljedičnim povećanjem otpornosti biljaka na gljivice, mraz i sušu.
Među hranjivim tvarima, nakon dušika, kalij se u biljkama nalazi u najvećim količinama. Mladi dijelovi su bogati kalijem, dok se u starijim dijelovima nakuplja kalcij.
Utjecaj kalija na životne procese biljaka:
- Pomaže u metabolizmu ugljikohidrata (šećer, škrob), njihovoj sintezi i razgradnji.
- Aktivira enzime (njihova uloga dokazana je kod više od šezdeset enzima).
- Pomaže u unosu dušika, pa tako izravno utječe i na sintezu proteina.
- Sudjeluje u neutralizaciji esencijalnih organskih kiselina.
- Regulira stoma (otvore na listovima) i vodne odnose stanica.
- Pomaže fosfatima (prvenstveno u stvaranju ATP-a).
Koje bolesti prijete biljkama u slučaju nedostatka kalija?
Biljke s nedostatkom kalija brže uvenu, listovi im se povijaju natrag, rast im je usporen, a listovi manji. Simptomi nedostatka kalija pojavljuju se prvo na starijim listovima, jer kalij odlazi u mlađe organe. Zbog nedostatka kalija na rubovima listova javljaju se nekrotične bijele ili smeđe mrlje.
Gdje se može primijeniti kalisol?
Osim biljaka osjetljivih na klor, može se primijeniti u svim kulturama kao kalijevo gnojivo.
Upotreba Kalisola
Osnovno gnojenje u ratarskim i (neklor osjetljivim) vrtlarstvenim kulturama: na jesen uvrnuto u tlo, obrađeno u zonu korijenja do dubine korijenske zone.
Kod biljaka koje zahtijevaju puno kalija (kukuruz, repica, suncokret, šećerna repa) zbog pozitivne reakcije na kalij preporučljivo je isporučiti veće doze jesenskog kalija. Ako je opskrba fosforom inače adekvatna ili je predusjev gnojen fosforom, tada ga možemo izostaviti i u toj godini nije nužno primjenjivati druga kompleksna gnojiva.
Preporučena količina:
100-400 kg/ha (10-40 dkg/10m2).
